Dobrodošli na stranicu cro-fan-shop.com
Naslovna
Split
Hajduk
Torcida
Kontakt
Online Shop
 
 
Kontakt
Adresa:
"Cro-Fan-Shop"
Trogirska 10
21000 Split

Telefon:
+385 (0)21 343 096

Mail Kontakt »
Linkovi
Službena stranica Hajduka:
www.hnkhajduk.hr
Stranica Torcide:
www.torcida.org
Službena stranica Splita:
www.split.hr
Nezavisni portal grada Splita: www.split.info
Stranica hrvatske:
www.croatia.hr
Split
image
Split je najveći grad na hrvatskoj obali Jadrana, a poslije Zagreba drugi po veličini u Hrvatskoj. Važno je gospodarsko, prometno, kulturno, vjersko, znanstveno, prosvjetno, sportsko i turističko središte. Administrativno je sjedište Splitsko dalmatinske županije. Šire područje Splita čine grad Split te gradovi Solin i Kaštela, dok se kontinuirano urbanizirano područje prostire od grada Trogira na zapadu do grada Omiša na istoku, na samom ušču rijeke Cetine u more. Ta dugačka, ali uska, gradska aglomeracija, u čijem je središtu Split, proteže se obalnim pojasom u dužini od gotovo 60 km i širini od 5 km. on obuhvača Kaštelanski zaljev, donji tok rijeke Jadra, splitski poluotok te obalu od ušča rijeke Cetine. Kontinentalno mu zaleđe zatvaraju visoki planinski nizovi dinarskih planina Kozjaka i Mosora. Među ovim planinama usječen je duboki klanac Klis, preko kojeg je još od pradavnih vremena primorski pojas bio povezan s kontinentalnom unutrašnjošču. U šire splitsko područje možemo ubrojiti i istočni dio otoka Čiova te otok Šoltu. zahvaljujući visokim planinama, ovo je područje zaštičeno od utjecaja kontinentalne klime pa je podneblje vrlo blago i pogodno za razvitak tipično mediteranske vegetacije.
Riva
image
Pročelje povijesne jezgre grada Splita okrenuto moru s vremenom se, osobito nasipavanjima i uređenjem obale u XIX. stoljeću, pretvorilo u atraktivnu gradsku promenadu, koja je po svom izgledu i okolnoj arhitekturi jedna od najdojmljivijih vizura grada Splita i svakako najatraktivnija obalna šetnica među primorskim gradovima na istočnoj obali Jadrana. Današnja Obala hrvatskog narodnog preporoda predstavlja ravni i široki potez šetališta uz more; s njezine kopnene strane otvara se moru u punoj dužini od gotovo 200 metara južno pročelje Dioklecijanove palače sa svim svojim slikovitim prigradnjama uraslim u tkivo drevne rimske arhitekture.
Dioklecijanova palača
image
Splitski graditeljski i kulturno umjetnički spomenici velikim su djelom koncentrirani na području povijesne gradske jezgre, pa je njihov obilazak i razgledavanje najlogičnije započeti iz samoga središta stare jezgre - Dioklecijanove palače. Opčenise smatra da je car Dioklecijan dao palaču sagraditi s namjerom da se u nju povuče u vrijeme dogovorne abdikacije u korist svoga zamjenika. Povijesne činjenice to največim dijelom i potvrđuju, jer je u njoj proveo posljednje godine svoga života, od abdikacije u Nikomediji 1. svibnja 305. do svoje smrti 316. godine. Nepobitna je činjenica da je Dioklecijan između 297. i 298. godine imao vrlo uspješnu vojnu kampanju protiv pobunjenika u Egiptu. Do danas je u krugu Dioklecijanove palače pronađeno ukupno 11 egipatskih sfingi, a svi stupovi u palači izrađeni su od plemenitih vrsta kamena-crvenog, ružičastog i sivog granita, profira te bijelog mramora-ptječu iz egipatskih hramova i drugih reprezentativnih egipatskih građevina. Kompleks dioklecijanove palače ima oblik ponešto deformirana pravokutnika. Duže stranice imaju oko 215m, a uže, sjeverna i južna, oko 180m. ukupna površina kompleksa palače iznosi oko 30.000 četvornih metara. Građena je po graditeljskom ukusu i idejama istočnoga dijela Rimskog Carstva i prdstavlja u isto vrijeme vrlo raskošnu carsku vilu, helenistički grad i jako utvrđenivojni logor.
Katedrala
image
U XIII. i početkom XIV. stoljeća izgrađen je na mjestu prostaze, ulaznog prostora u hram, monumntalni zvonik sv. Duje u kasnoromaničkom slogu. Svi njegovi građevni elementi pokazuju odlike romaničkog stila, ali se novi duh gotike osjeća u stanovitoj izduljenosti i razrađenosti sistema otvora. Početkom XVI. stoljeća dograđen je još jedan romanički kat, dok gradnja tornja završava, gotičkorenesansnim završetkom. Ova skladna vitka i monumentalna građevina za duga je stoljeća odredila vizualni indetitet grada, posebno ako se gleda s morske strane, pa se u tom smislu pojavljuje na povjesnom gradskom grbu još u srednjem vijeku.Istočno od Peristila nalazi se monumentalni mauzolej cara Dioklecijana. On je smješten u pravokutnom dvorištu ograđenom visokim zidom To je hram centralnog tipa s vanjskim hodnikom. Tvore ga stupovi oko oktogonalne zgrade i pokriven je kasetiranim kamenim stropom. unutrašnjost hrama kružnoga je tlocrta raščlanjena polukružnim i pravokutnim nišama. Dvavertikalna niza stupova od plemenitih kamena u boji nose raskošno ukrašene vijence. Pod muzolejom se nalazi kripta kružnog tlocrta, koja je u srednjem vijeku pretvorena u crkvu sv. Lucije. U vrijeme kada se Palača pretvorila u grad, mauzolej je postao katedrala sv. Marije. Ona se, međutim, vrlo rano počela nazivati crkvom sv. Dujma, solinskog mučenika, čiji je oltar bio postavljen u katedrali još u ranom srednjem vijeku. U istom razdoblju otvorena su i vrata na južnoj strani katedrale. S istočne je strane građevine u XVII. stoljeću, u vrijeme baroka, dograđen prostor kora katedrale.
Sv. Duje
Sveti Dujam, svetac zaštitnik grada Splita, bio je podrjetlom iz Sirije. Lokalna splitska tradicija iz ranog srednjeg vijeka drži da je bio učenik samog sv. Petra. Ovakva tvrdnja koja potječe od prvog splitskog biskupa Ivana (Ravenjanina) imala je cilj utemeljenje ideje o apostolskom podrijetlu splitske crkve. Neprijeporna je povijesna činjenica da je bio krščanski naučitelj i prvi salonitanski biskup koji je koncem III. ili početkom IV. stoljeća umro mučeničkom smrću prilikom žestokih progona krščana pod Dioklecijanovom vlašču. Bio je pokopan u Solinu. Bivši Dioklecijanov mauzolej u Splitu, koji je u međuvremenu postao krščanskom crkvom, uskoro se počeo nazivati njegovim imenom. To je na svoj način inzvaredan primjer povijesne pravde i sudbine progonitelja i progonjenoga. Od ranog srednjeg
vijeka sv. Dujam (Duje) drži se glavnim zaštitnikom grada Splita. Njegov blagdan, koji se slavi 7.svibnja-osim vjerske svečanosti najvažnija je splitska svetkovina.